preskoči na sadržaj

Osnovna škola Većeslava Holjevca Zagreb

 > O školi  > Povijest
Povijest

 

 

Razdoblje od četrdeset godina dugo je kada se uzme u obzir ljudski vijek. Međutim, u dinamici rada jedne škole zaista brzo prolazi. Svaka nova školska godina ima nešto specifično svoje, svaki je program rada drugačiji, ali svi programi imaju nešto zajedničko: ljubav prema djeci. Zajedno ćemo prolistati ljetopis Škole i sjetiti se ukratko njezine povijesti

 

Naselje Siget počelo se graditi 1963. godine prema urbanističkim rješenjima grada Zagreba i trebalo je, prema mišljenju mnogih stručnjaka, biti jedno od najljepših naselja u Novom Zagrebu. Najprije je počela gradnja stamenih zgrada br. 14 i 15, poslije, iste godine, stambenih zgrada br. 20 i 21, a 1966. godine stambenih zgrada br. 16 i 22 te svih 6 nebodera. Godine 1968. u V. mjesecu počela je gradnja 25 obiteljskih kućica da bi do kraja 1969. godine bile sve završene.

Prvi su stanari u naselje useljeni su između 15. i 30. siječnja 1965. god., i to u stambenu zgradu broj 14. Jedan je od prvih stanara te zgrade i učitelj Matija Pereković s 5 članova obitelji. Upravo u to vrijeme kada naselje Siget počinje dobivati prave konture i kada useljavaju prvi stanari sa svojom djecom, Skupština općine Remetinec usvaja prijedlog i donosi odluku o izgradnji osnovne škole. Planom je bilo predviđeno da se gradi škola za 1200 učenika, kao u naselju Trnskom. Ta škola je trebala imati 16 učionica, fizikalni i kemijski kabinet, domaćinski praktikum, školsku radionicu, knjižnicu, crtaonicu, šest kabineta, zbornicu, upravu i prateće prostorije. Na osnovi donesene odluke otvoreno je gradilište za školu, 12 metara istočno od zgrade 22.

Izgrađeni su temelji za koje je utrošeno 400 000 novih dinara, postavljen je kamen temeljac i gradnja je počela u travnju 1965. godine da bi do kraja rujna 1965. godine temelji bili u potpunosti izgrađeni. Ti temelji i danas su vidljivi na zelenoj površini sjeverno od naše škole. Daljnja gradnja je prekinuta zbog pomanjkanja novčanih sredstava, a doseljena djeca pohađaju nastavu u OŠ Krešo Rakić u Trnskom, i to u organizaciji nastave u 3 smjene i u 44 razredna odjela. Naselje Siget se i dalje širi te problem izgradnje škole postaje sve aktualniji. Koristi se trenutak kada grad Zagreb 1966. godine provodi referendum o uvođenju samodoprinosa za izgradnju škola u Zagrebu, koji usvaja velika većina građana. Tim sredstvima trebala je biti izgrađena 21 osnovna škola i 3 dječja centra. Među tim školama bila je u planu i škola u Sigetu. U međuvremenu se vodila se žučna rasprava o tome da se grade preskupe školske zgrade, a kao primjer uvijek se navodilo upravo školu u Trnskom.

U vezi sa sigetskom školom donesena je odluka o potpunoj daljnjoj obustavi gradnje na već izgrađenim temeljima jer bi započeta škola bila preskupa, stajala bi 9 milijuna novih dinara. Istovremeno se tijekom 1966. godine u Zagrebu događaju velike organizacijske promjene: 9 općina se ujedinjuje u jednu, s jedinstvenom upravom.

Tijekom zime 1966./1967. godine posebna gradska komisija, na temelju prikupljenih podataka i ponuda, prihvaća da se u Sigetu izgradi druga škola, naša današnja škola. Prema Jugomontovu projektu prihvaćeno je da se izgradi škola sa 16 učionica, 2 laboratorija, školskom radionicom, dvoranom za tjelesnu kulturu, 5-6 kabineta, upravom, zbornicom, i dodatnim prostorijama. Glavni je projektant ove škole bio dipl.ing.arh. VINKO UHLIK.

U spomenici iz 1968./1969. god. zapisano je da je gradnja škole počela u travnju 1967.,  da je dovršena i predana na uporabu 26. prosinca 1967. na lijepoj prigodnoj svečanosti.

Nastava je započela 3. siječnja 1968. god. sa 708 učenika.

Dalje u spomenici piše: „Početak školske godine 1967./1968. djeca iz Sigeta počela su polaziti u Osnovnoj školi 'Krešo Rakić' - Trnsko. No već na samom početku školske godine dan je prijedlog, koji je i usvojen od strane Savjeta za prosvjetu Skupštine grada Zagreba, da se nastava u toj školi organizira tako da se nakon dovršenja škole u Sigetu mogu kompletni odjeli te nastavnici odseliti i formirati novu školu i radnu jedinicu.“

Prema tome, već početkom školske godine 1967./1968., u sastavu OŠ „Krešo Rakić“ Trnsko, udareni su temelji za rad OŠ Siget jer su određeni i njeni učenici i njeni nastavnici. Odluka o formiranju i početku rada Osnovne škole Siget donesena je na zajedničkoj sjednici Skupštine grada Zagreba održanoj 21. XI. 1967. Dozvolu za rad škole donio je Zavod za unapređivanje osnovnog obrazovanja Zagreb dana 15. siječnja 1968. godine. I konačno, 3. siječnja 1968. god. naša je škola započela s radom. Ravnateljem škole (tada se to nazivalo direktorom) bio je imenovan učitelj Matija Pereković, do tada ravnatelj Osnovne škole „Krešo Rakić“ – Trnsko i jedan od već prije spomenutih prvih stanovnika Sigeta.

Toga dana, dakle 3. siječnja 1968. godine, prvi su put školski prag prešli i u svoje nove klupe sjeli 392 učenika razredne nastave i 316 učenika predmetne nastave od V. do VIII. razreda. Sveukupno: 708 učenika. Radni su kolektiv činila 33 učitelja razredne i predmetne nastave, tajnica škole i 4 djelatnika pomoćnoga i tehničkoga osoblja, a 1. veljače 1968. pristiglo je u kolektiv novih 5 članova tehničkog i pomoćnog osoblja.

Iz godine u godinu broj učenika se povećavao tako da je 1976./77. dostigao broj od 1173 učenika u 36 razrednih odjela s 57 djelatnika škole. Bio je to najveći broj učenika u povijesti Škole. Od te godine broj učenika pomalo opada tako da je 1996./67. šk. god. zabilježen najniži broj učenika od osnutka -583 učenika u 23 razredna odjela.

Iz 40-godišnje povijesti Škole izdvajamo još jedan važan događaj: 22. prosinca 1970. godine proslavljen je Dan škole i svečano proglašeno ime škole. Odlukom Radne zajednice škole i uz suglasnost Savjeta za prosvjetu Skupštine grada Zagreba Škola je dobila ime po Većeslavu Holjevcu, jednome od najpoznatijih gradonačelnika našega grada, zaslužna za prelazak grada na južnu obalu Save i za izgradnju Zagrebačkoga velesajma.

Proslava Dana škole 1973. godine

Sve ove godine prolazile su u neprestanome aktivnom promišljanju o poboljšanju rada u školi, procjenjivanju stanja, analizi problema i prijedlozima za njihovo rješavanje. Bila bi predugačka lista stručnih pitanja koja su se postavljala na dnevni red Učiteljskih vijeća. Bilo je mnoštvo jednoglasno usvojenih inicijativa, ali i različitih stavova, polemičkoga sukobljavanja mišljenja, nakon kojih bi se izrodile smjernice zajedničkoga daljnjega djelovanja. Samo tako smo mogli uspješno raditi jer škola su, prije svega, ljudi koji u njoj rade. Svatko od njih zasebno, ali i njihovi zdravi odnosi preduvjet su uspješne škole.

 

Mnoga imena učitelja ove škole postala su trajno upisana u pamćenje tisuća učenika koji su u 40 generacija prošli kroz Školu i predstavljaju im svijetao primjer i uzor u životu, kao i oni mnogobrojni učenici koje s radopšću spominju njihovi učitelji, a koji su na najljepši način pronijeli ime svoje škole Zagrebom i cijelom Hrvatskom.

 

A onda je došla 1991. god., promijenilo se odjednom mnogo toga, ništa više nije bilo uobičajeno. Naša domovina, Lijepa Naša, bila je izložena ne samo velikim iskušenjima nego i bezočnom razaranju.

Naša škola primila je preko stotinu malih prognanika koji, umjesto da se bezbrižno prepuste radosti odlaska u školu, moraju ozbiljna lica proživljavati grubu ratnu stvarnost. Ponovo smo morali učiti. Učiti kako im pomoći. Sada smo morali biti majke, očevi, liječnici, psiholozi. Slušali smo tužne priče učenika, ali i njihovih roditelja. To je bio naš doprinos ratu, materijalnoj i duhovnoj obnovi Hrvatske, jer naš tisućljetni san se ostvario. Konačno smo ju dobili - slobodnu, demokratsku, neovisnu, lijepu, samo našu, Hrvatsku. Učiteljsko vijeće uspješno je ostvarilo sve postavljene zadatke, tražilo izlaze i rješenja, imponiralo svojom stručnošću. Zbornica je živjela i živi kao jedna cjelina.

U obranu domovine uključili su se svi djelatnici naše škole. Organizirana je nastava po naputcima Ministarstva prosvjete i športa za djelovanje u ratnim uvjetima. Organizirana su danonoćna dežurstva za čuvanje objekta (školske zgrade i okoliša). Na prvoj crti bojišnice bili su djelatnici: Marin Gril, Željko Sladetić, Marko Ždravac, Stjepan Budak i Milan Derdić, a Želimir Bezjak bio je angažiran u Narodnoj zaštiti. Tijekom šk. godine 1991./92. Ministarstvo je organiziralo nastavu putem radija i televizije. U ratnoj školi na TV-u radila je učiteljica biologije Đurđa Petrović, a u radio-školi za učenike prvih razreda učiteljica Nevenka Antolić. Profesorica Marija Golac s učenicima kojima je predavala organizirala je prikupljanje pomoći (hrana i odjeća) vojnicima na prvoj crti bojišnice te pomoći u akciji „Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrnu“. Srećom, rat je za nama, godine teku dalje, jedinstvo kolektiva i radna disciplina ostavljaju  pozitivne tragove na svakoj novoj generaciji učenika. Velik broj učitelja otišao je u zasluženu mirovinu, dolaze pripravnici s novim znanjem i radnim poletom, donose nove ideje, metode rada, ali uče i od svojih iskusnih kolega i od svojih mentora koji ih vode kroz pripravnički staž.

 Najavljuju se reforme obrazovnog sustava, izmjenjuju se ideje o rasterećenju učenika, modernijoj opremi škola, informatizaciji, uvođenju stranoga jezika od prvog razreda. Novi zahtjevi za naše su zaposlenike tek izazov da pokažu svoje znanje i sposobnosti, i ljubav za svoj poziv i djecu.

Mora se istaknuti da smo kadrovski spremno dočekali svaku novinu u programima, kako za napredne učenike tako i za učenike koji trebaju prilagođeni program ili individualizirani pristup. Budući da je ovih učenika svake upisne godine sve više, škola i tu prihvaća novo vrijeme pa smo uposlili i stručnog suradnika defektologa.

Govoreći o učenicima, nemoguće je nabrojiti sve njihove uspjehe kojima su nas proslavili diljem države. Od 1968. godine do danas iz nje su izašle mnoge generacije učenika koji su u životu i radu postali dobri učitelji, znanstvenici, športaši, časni ljudi...

Ovim putem, Učiteljsko vijeće 40-godišnje Osnovne škole Većeslava Holjevca želi svim svojim generacijama učenika sve ono lijepo što jedan učitelj, pun ljubavi za svoj poziv i djecu, može poželjeti svome učeniku!





Kalendar
« Veljača 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 20. 8. 2015.

Ukupno: 417878
Ovaj mjesec: 4033
Ovaj tjedan: 793
Danas: 1
CMS za škole logo
Osnovna škola Većeslava Holjevca Zagreb / Siget 23, HR-10000 Zagreb / os-vholjevca-zg.skole.hr / ured@os-vholjevca-zg.skole.hr
preskoči na navigaciju